Prevencija je temelj borbe protiv dekubitusa, jer se teške rane uzrokovane pritiskom mogu razvijati danima, a kod osoba u rizičnoj skupini čak i u roku od nekoliko sati prije nego što postanu vidljive na koži. Zbog toga je iznimno važno identificirati osobe koje su u riziku čim prije, kako bi se mogla započeti ciljana i učinkovita prevencija. Procjena rizika kao i jasna strategija za prevenciju dekubitusa, omogućuju rano prepoznavanje rizičnih pacijenata i poduzimanje selektivnih preventivnih mjera.

Procjena rizika za razvoj dekubitusa trebala bi se provoditi redovito i sustavno. Posebno je važno učiniti procjenu pri prijemu pacijenta u zdravstvenu ustanovu, nakon svake veće promjene zdravstvenog stanja, poslije većih kirurških intervencija, te prije otpuštanja iz bolnice. Ovaj kontinuirani proces osigurava da su svi uključeni u lanac zdravstvene njege (medicinske sestre, liječnici, obitelj, njegovatelji) potpuno informirani o riziku pacijenta i potrebnim preventivnim mjerama, osiguravajući tako kontinuitet skrbi i izvan bolničkog okruženja.

Brza procjena rizika

Za brzu procjenu rizika, sljedeća pitanja mogu poslužiti kao jednostavan, ali učinkovit alat za početno ocjenjivanje pojedinih osoba:

• Ima li osoba ograničenja u svojim aktivnostima?
  0 – Nema ili beznačajna ograničenja: Osoba je potpuno aktivna i samostalna.
  1 – Lagana ograničenja: Osoba ima blage poteškoće, ali se uglavnom kreće samostalno.
  2 – Srednja ograničenja: Osoba treba djelomičnu pomoć pri kretanju ili ima značajnije smanjenu pokretljivost.
  3 – Teška ograničenja: Osoba je uglavnom vezana za krevet ili invalidska kolica, potrebna joj je velika pomoć.
  4 – Ne može provoditi bilo kakvu aktivnost: Potpuno nepokretna osoba.
• Koriste li se sredstva za smanjenje trenja (ne-frikcijska pomagala) kod transfera ili promjene položaja?
  0 – Da: uvijek se koriste klizne plahte, podmetači ili druga pomagala
  1 – Da, u prosjeku svaki 2. put: pomagala se koriste povremeno, ali ne uvijek dosljedno
  2 – Ne: pomagala se ne koriste, što povećava rizik od oštećenja kože trenjem
• Održava li se kod osobe na istoj tjelesnoj površini pritisak dulje od 1 sat i 30 minuta (1 ½ sata)?
  0 – Ne: položaj se redovito mijenja unutar tog vremenskog okvira
  1 – Da, jednom dnevno: jednom tijekom dana dolazi do produljenog pritiska
  2 – Da, dvaput ili više puta dnevno: često se javljaju razdoblja dugotrajnog pritiska, što značajno povećava rizik
• Postoji li kod osobe volja za kretanjem?
  0 – Da: osoba je motivirana i pokušava se samostalno kretati ili sudjelovati u promjeni položaja
  1 – Da, djelomično: osoba je ponekad voljna, ali joj nedostaje snage ili motivacije>
  2 – Ne: osoba je apatična ili iznemogla te ne pokazuje volju za promjenom položaja

Interpretacija bodova (skala rizika):

Zbroj bodova iz ovih pitanja može poslužiti kao indikator rizika:

• Visoki rizik: više od 8 bodova, ili već postojeća rana 3. ili 4. stupnja.
• Srednji rizik: 5-8 bodova, ili dekubitus 1. ili 2. stupnja.
• Mali rizik: 1-4 boda.
• Nema rizika: 0 bodova.

Ova skala je pojednostavljena verzija, ali naglašava ključne faktore. Aktivnost i redovita promjena položaja uvijek su iznimno važni – ne samo radi prevencije dekubitusa, već i za opće zdravlje i cirkulaciju pacijenta.

Važnost ne-frikcijskih pomagala

Kod transfera i pomicanja pacijenata obavezno se trebaju primjenjivati ne-frikcijska (klizna) pomagala. Ukoliko se ona ne koriste, značajno se povećava sila trenja i smicanja na kožu, što izravno povećava rizik nastanka dekubitusa, čak i pri relativno kratkim manipulacijama. Ova pomagala smanjuju otpor između pacijenta i podloge, štiteći integritet kože.

Profesionalne skale za procjenu rizika

Osim navedenih praktičnih pitanja, postoje i klinički validirane skale za procjenu rizika, koje su opsežnije i koriste ih zdravstveni djelatnici za precizniju identifikaciju ugroženih pacijenata. Ove skale procjenjuju širok spektar unutarnjih i vanjskih faktora rizika, te su standard u bolničkoj i kućnoj njezi. Neke od najpoznatijih su:

• Bradenova ljestvica: Procjenjuje šest različitih područja: osjetilnu percepciju, vlagu, aktivnost, mobilnost, prehranu te trenje i smicanje. Rezultat od 18 ili manje bodova ukazuje na to da osoba ima rizik od nastanka dekubitusa. Preuzmite je ovdje.
• Nortonova proširena skala: Procjenjuje sedam područja: mentalno stanje, fizičku aktivnost, pokretljivost, unos hrane, unos tekućine, inkontinenciju i opće zdravlje. Maksimalan je rezultat 28, a osobe koje imaju 20 ili manje bodova imaju rizik od nastanka dekubitusa.
• RAPS (Risk Assessment Pressure Sore Scale): Procjenjuje fizičku aktivnost, pokretljivost, stupanj izloženosti kože vlazi, unos hrane, unos tekućine, osjetljivost, trenje i smicanje, tjelesnu temperaturu i albumin u serumu. Maksimalan je rezultat 39, a osobe koje imaju 31 ili manje bodova imaju rizik od nastanka dekubitusa.
• Waterlow ljestvica: Procjenjuje sljedeća područja: BMI (indeks tjelesne mase), inkontinenciju, tip kože, terapiju lijekovima, duljinu operacije, neurološke probleme, mobilnost, pregled za kvalitetu prehrane, spol i dob. Rezultat od 10 ili više bodova ukazuje na to da osoba ima rizik od nastanka dekubitusa.