Ljudski krvožilni sustav sastoji se od arterija, vena i kapilara.
Arterije snabdijevaju hranjivim tvarima i kisikom sve stanice tijela i srce ih poput pumpe potpomaže u tom zadatku.
Vene vraćaju „iskorištenu“ krv natrag u srce i taj povrat krvi u venama odvija se suprotno od gravitacije. Vene su stoga potpomognute muskulaturom koja svojim kontrakcijama tjera krv prema gore. Kako u vrijeme opuštanja muskulature ne bi došlo do povratka venske krvi u suprotnom smjeru od srca, vene imaju zaliske čiji je zadatak onemogućiti povratak krvi.
GRAĐA VENA
Svaka vena ima tri sloja tkiva i vlakana:
Tunica intima (interna) – unutarnji sloj sačinjen od glatkih endotelnih stanica
Tunica media – srednji sloj od glatkih mišićnih stanica koje omogućuju da se vena širi ili sužava
Tunica adventitia (externa) – vanjski sloj od vezivnog tkiva koji daje oblik veni
Većina vena posjeduje jednosmjerne zaliske u obliku jedra usmjerene prema srcu, takozvane venske zaliske, koji dijele venu u segmente različite dužine. Venski zalisci otvaraju se kada je krv potisnuta prema gore, suprotno od smjera gravitacije. Nakon prolaska krvi – zalisci se odmah zatvaraju te sprječavaju povratak krvi suprotno od smjera kretanja.
VENSKI SUSTAV
Venski je sustav dio kardiovaskularnog sustava, a odnosi se na mrežu vena i način na koji se vene povezuju s drugim krvnim žilama i organima tijela. Građen je od nekoliko kompleksnih anatomskih struktura.
Venski sustav sadrži duboke vene, površinske vene i perforantne vene.
Duboke vene prenose 90 % krvi do srca. Leže ispod mišića i blizu kostiju i stijenke su im vrlo elastične kako bi mogle držati veliku količinu krvi; u bilo kojem trenutku, oko 75% volumena krvi u tijelu nalazi se u venskom sustavu. Duboke vene imaju zaliske u obliku jedra usmjerene prema srcu.
Površinske vene nalaze se na površini kože i prenose krv iz površinskih tkiva do dubokih vena. Kao i duboke vene, površinske vene imaju zaliske. Za razliku od dubokih vena, površinske vene nisu okružene mišićnim tkivima, zbog čega krv kroz njih putuje sporije. One su lako vidljive, odmah ispod kože.
Perforantne vene su kratke vene koje prenose krv iz površinskih vena u duboke vene.
MIŠIĆNO VENSKA PUMPA
Srce služi kao pumpa kroz koju procirkulira oko 7000 litara krvi dnevno. Vene takav volumen krvi moraju vratiti do srca. S obzirom na uspravan stav čovjeka, potrebno je više čimbenika kako bi krv savladala gravitaciju i došla do srca.
Mišići potkoljenice djeluju kao pumpa koja ima vrlo važnu funkciju u vraćanju krvi do srca. Budući da krv koja se nalazi u nogama prelazi najveću udaljenost, ova mišićna pumpa je ključna u guranju krvi prema srcu.
Kako mišićno venska pumpa radi?
Pokret nogu aktivira mišiće potkoljenice. Mišić ulazi u kontrakciju te na taj način pritišće vene između mišića, sužavajući ih. Krv tako ima manje mjesta i potisnuta je prema srcu.
Venski zalisci se otvaraju kada je krv potisnuta prema gore suprotno od smjera gravitacije.
Kada se mišići opuste, pritisak krvi koja ide prema srcu popušta i venski zalisci se zatvaraju i sprječavaju povratak krvi u nogu.
Proširene vene
Preduvjet za normalnu funkciju venskih zalistaka je odgovarajući tonus stijenke vena. Kada se tonus venske stijenke smanji, dolazi do širenja vene zbog čega se venski zalisci ne mogu do kraja zatvoriti. To omogućuje da se krv vraća u noge (venska insuficijencija) suprotno svom toku te se nakuplja i stvara zastoj. Tada volumen krvi kojeg vene moraju zaprimiti raste što utječe na dodatno širenje vena.
Prvi znakovi proširenih vena su osjećaj težine u nogama, oticanje nogu ili vidljive proširene vene ispod površine kože. Mogu se javiti i promjene na koži nogu i tada govorimo o kroničnoj venskoj insuficijenciji.
Više o prevenciji problema s venama pročitajte ovdje.