besp. tel.
0800 206 206

Prepreke ne blokiraju put, one nam pokazuju novi.

Zašto postoji potreba za žvakanjem?

Žvakanje olovaka, bojica, rukava od majice, ovratnika, vrpce od kapuljače, noktiju, slamki itd. – zvuči li vam poznato?

Za bebe i mališane, stavljanje predmeta u usta je normalna faza oralno-motoričkog razvoja. Neka djeca nastave žvakati nejestive predmete i nakon završetka faze oralnog istraživanja – često prolazna faza djetinjstva se kod određene djece nastavi i u stariju dob.

Zašto? Odgovor nije jednostavan jer može postojati više razloga. Neki od razloga (ili kombinacija istih) su sljedeći:

  • Stres / anksioznost
  • Senzorne potrebe / samostimulacija
  • Svijest o tijelu / propriocepcija
  • Oralna svijest / osjetljivost
  • Poboljšanje koncentracije
  • Nicanje zubiju
  • Dosada / navika

Stres i/ili anksioznost su najčešći razlozi za izraženu potrebu za žvakanjem. Žvakanje pruža proprioceptivnu informaciju koja može biti vrlo umirujuća. To je slično situacijama u kojima ljudi grizu nokte kada su nervozni, koračaju naprijed-natrag, izvode tehnike dubokog disanja, tapkaju stopalima itd.

Stres o kojem pričamo može biti svakodnevni stres – kada djeca osjete frustraciju, ljutnju, umor ili ako postoji anksioznost zbog odlaska na novo mjesto, zbog početka nove školske godine itd.

Potreba za žvakanjem će se obično pojačati u odnosu na količinu stresa, ali ovisi i o načinu na koji se nosimo s njim.

Žvakanje može biti i mehanizam smirenja za osobe koje imaju autizam i/ili poremećaj senzorne integracije. Osobe sa senzornim problemima drugačije obrađuju svijet i ono što je drugima lako, za njih može biti izrazito zahtjevno. Npr. svjetla bi mogla biti svjetlija, zvukovi mogu biti glasniji, dodir može biti bolan itd.

Samostimulacija je jedan od načina na koji se osobe sa senzornim problemima smiruju i upravljaju svim dodatnim senzornim informacijama koje bombardiraju njihove sustave. To može izgledati kao mlataranje rukama, ljuljanje naprijed-natrag, vrtenje stvari, ponavljanje određenih riječi, žvakanje itd.

Neki pojedinci pate od “oralne hiposenzitivnosti”, odnosno nemaju osjeta u ustima. Da upotrijebimo usporedbu koja je vjerojatno lakša, zamislite da iz nekog razloga imate smanjen osjet u prstima. Kako biste kompenzirali? Vjerojatno biste jače pritisnuli stvari, uhvatili ih čvršće, možda tražili stvari koje su teksturirane i imaju puno taktilnih informacija.

Kako možete pomoći? 10 savjeta za žvakanje

Nije da netko želi žvakati, nego mu tijelo šalje potrebu za tim. Iako ponekad žvakanje može biti bihevioralno, najčešće je povezano sa senzornim potrebama. U nastavku je nekoliko savjeta za bolje upoznavanje i razumijevanje te potrebe.

  1. Ne prisiljavajte osobu da prestane
  2. Ponudite sigurnu opciju za žvakanje
  3. Pronađite uzrok potrebe za žvakanjem
  4. Pratite senzorne potrebe
  5. Radite masažu desni
  6. Dodajte kruće namirnice u prehranu
  7. Uključite ostale oralne aktivnosti u dnevnu rutinu
  8. Koristite vibrirajući Z-Vibe
  9. Iskušajte zahtjevnije fizičke aktivnosti
  10. Znajte da niste sami

Prva stavka je vrlo bitna. Žvakanje je učestali mehanizam samoregulacije – ponavljajući pokreti koji pomažu koncentraciji i umirivanju, a usko su povezani sa senzornim potrebama. Govoriti nekome da prestane neće pomoći, pogotovo bez pronalaska drugačijeg načina samoregulacije. Osoba će uvijek u određenoj mjeri imati potrebu za žvakanjem, što je u redu. Radite s njom, a ne protiv nje.

Mnogi će posegnuti za najbližim predmetom za žvakanje, što mogu biti njihovi nokti, zglobovi prstiju, rukavi, olovke, drugi potencijalno opasni predmeti itd.  Iznimno je važno ponuditi sigurnu alternativu za žvakanje, kao što su ARK žvakalice.

Sljedeći korak je pronalaženje uzroka izražene potrebe za žvakanjem, kako biste isti mogli ublažiti.

Proučite kada i kako osoba žvače. Vodite dnevnik kako biste vidjeli postoje li određeni obrasci ili okidači koji potiču žvakanje (možda najviše žvaču kada im je dosadno, kada su umorni, uzrujani ili frustrirani). Posavjetujte se sa specijalistima kako biste potvrdili ili isključili medicinske uzroke. Liječnik obiteljske medicine ili zubar su obično stručnjaci od kojih je dobro početi. Možda ćete se također htjeti posavjetovati s nutricionistom, logopedom, radnim terapeutom, psihologom i/ili profesorima.

Drugi načini, kao što su masaža desni, vježbe s terapeutom, dodavanje hrskavije hrane, vibracija sa Z-Vibeom, zahtjevnije radne aktivnosti itd. mogu također biti korisni. Ovdje je ideja osigurati tijelu oralno senzorni unos na druge načine, kako bi se smanjila potreba za žvakanjem.

Pobrinuli smo se za svaku potrebu za žvakanjem!

ARK proizvodi dijele se na dvije kategorije: žvakalice i oralno-motorička pomagala. 

Prije više od 20 godina, ARK Grabber bio je prvi proizvod osmišljen za osobe s osjetilnom potrebom za žvakanjem.

Danas postoji veliki izbor žvakalica s drškom, ogrlica sa žvakalicom, žvakalica za olovku i žvakalica za bebe – postoje opcije za svakoga!

Sve ARK žvakalice dolaze u raznim bojama i najčešće u 3 razine čvrstoće.

Standardna/mekana je najmekša razina za žvakanje – za blago žvakanje, namijenjeno osobama s ograničenom snagom čeljusti.
XT/srednje čvrsta je čvršća razina, preporučuje se za korištenje kod umjerene potrebe za žvakanjem.
XXT/vrlo čvrsta je najčvršća razina – najdugotrajnija žvakalica za strastvene žvakače.

Napomena: Žvakalice nisu igračke.
Iako su dugotrajne i čvrste, nijedna žvakalica nije neuništiva. Potrebno je svakodnevno nadziranje tijekom uporabe pomagala, redoviti pregled žvakalice te njezina zamjena prema potrebi, ukoliko na predmetu ima znakova istrošenosti i rascjepanosti.