Nastanak dekubitusa je složen proces koji je rezultat interakcije brojnih unutarnjih čimbenika (povezanih sa samim pacijentom) i vanjskih (povezanih s okolinom i njegom) čimbenika rizika. Razumijevanje ovih faktora ključno je za učinkovitu prevenciju.

Unutarnji čimbenici (čimbenici rizika za pacijenta)

• Smanjena pokretljivost i tjelesna neaktivnost: najvažniji faktor. Nemogućnost samostalnog mijenjanja položaja, bilo zbog paralize, slabosti, boli, sedacije ili kome.
• Visoka dob: koža starijih osoba je tanja, manje elastična, s manje potkožnog masnog tkiva, te ima smanjenu sposobnost obnavljanja i sporije zacjeljivanje.
• Loše opće zdravlje / akutna bolest: svako stanje koje iscrpljuje organizam ili zahtijeva dugotrajno mirovanje (npr. teške infekcije, sepsa, zatajenje organa).
• Neuhranjenost (malnutricija): nedostatak proteina, vitamina (posebno C i A) i minerala (poput cinka) slabi imunološki sustav, smanjuje otpornost kože i usporava procese zacjeljivanja.
• Slabokrvnost (anemija): smanjen broj crvenih krvnih zrnaca znači manji dotok kisika u tkiva, čineći ih osjetljivijima na ishemiju pod pritiskom.
• Slaba cirkulacija / kardiovaskularne bolesti: stanja poput periferne arterijske bolesti, dijabetesa (koji utječe na mikrocirkulaciju), ili hipotenzije smanjuju dotok krvi i kisika u tkiva.
• Česte infekcije / povišena tjelesna temperatura: povećavaju metaboličke potrebe tkiva za kisikom, čineći ih podložnijima oštećenju pri smanjenom protoku krvi.
• Inkontinencija (urinarna i/ili fekalna): stalna izloženost kože vlazi i iritirajućim tvarima iz urina i stolice omekšava kožu i čini je podložnijom pucanju i infekcijama.
• Neurološke bolesti: stanja poput ozljeda leđne moždine, moždanog udara, multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, bolesti koje uzrokuju gubitak osjeta i/ili motoričke funkcije, sprječavaju pacijenta da osjeti nelagodu i promijeni položaj.
• Sedativi / analgetici: lijekovi koji smanjuju razinu svijesti ili osjećaj boli mogu smanjiti pacijentovu sposobnost ili motivaciju za promjenu položaja.
• Bolest u terminalnoj fazi: krajnje iscrpljujuće bolesti često dovode do iznimne slabosti, malnutricije i nemogućnosti samostalnog kretanja, što drastično povećava rizik, ponekad i unatoč najboljoj njezi.
• Prethodni dekubitus: područja koja su već bila zahvaćena dekubitusom imaju oštećeno tkivo i ožiljke, što ih čini trajno osjetljivijima na ponovno nastajanje.

Vanjski čimbenici

Ovi čimbenici su povezani s okruženjem pacijenta i kvalitetom pružene njege:

• Učinak pritiska: dugotrajni pritisak na izbočene dijelove tijela (posebno gdje je kost blizu kože) stišće kapilare i dovodi do ishemije i nekroze tkiva. Pritisak potreban za nastanak dekubitusa ovisi o sili i duljini izloženosti; dekubitus može nastati već u roku od dva sata.
• Smicanje (sile smicanja): nastaje kada se različiti slojevi tkiva pomiču u odnosu jedni na druge (npr. kada pacijent klizi niz krevet ili kada je uzglavlje kreveta podignuto previsoko, a koža se drži na plahti dok se tijelo spušta). To dovodi do rastezanja i pucanja malih krvnih žila.
• Trenje: nastaje kada se koža trlja o grubu površinu (npr. grube plahte, povlačenje pacijenta bez podizanja) zbog čega dolazi do oštećenja gornjih slojeva kože.
• Temperatura: visoka temperatura okoline ili febrilna stanja mogu povećati znojenje i vlažnost kože, čineći je osjetljivijom.
• Dugotrajno ležanje ili sjedenje: osobito na dijelovima tijela koji su izloženi stalnom pritisku bez promjene položaja.
• Nepravilno korištena tehnika prijenosa i prijenosnih pomagala: agresivno povlačenje ili guranje pacijenta bez podizanja može uzrokovati značajne sile smicanja i trenja.

Mikroklima i materijali

Mikroklima, tj. temperatura i vlažnost između podloge i kože osobe, vrlo su važni faktori za razvoj dekubitusa. Mehanička svojstva kože mijenjaju se kao odgovor na varijacije vlažnosti i temperature; koža postaje osjetljivija, a rizik od nastanka oštećenja pritiskom, smicanjem i trenjem se značajno povećava.

Pelene, nepropusni materijali i plastični materijali mogu značajno pogoršati mikroklimu i na sjedećim i na ležećim površinama, smanjujući mogućnost prevencije dekubitusa. Stoga je sav “nepotreban” materijal potrebno ukloniti. Korištenje što je manje moguće materijala između osobe i podloge pomaže povećati oslobađanje kože od pritiska i omogućuje koži da “diše”.

Loša njega ležećeg bolesnika

Nedostatak adekvatne njege ključni je faktor nastanku dekubitusa:

• Rijetko okretanje/pozicioniranje: ključno je redovito mijenjati položaj pacijenta kako bi se rasteretile točke pritiska
• Neudobna podloga: korištenje običnih madraca umjesto antidekubitalnih madraca i nadmadracahttps://webshop.simbex.hr/antidekubitalni-program-55/55/ koji raspoređuju pritisak
• Nabori osobnog rublja ili posteljine: nabori stvaraju lokalizirani pritisak i povećavaju rizik od trenja
• Neredovito održavanje higijene: nedostatna higijena dovodi do nakupljanja vlage, iritacije i maceracije kože
• Loše postavljena imobilizacija: gips, udlage ili kateteri koji stvaraju lokalizirani pritisak
• Ishrana siromašna bjelančevinama (proteinima): direktno utječe na zdravlje kože i sposobnost obnavljanja

Mogućnost prevencije

Većina rana kod dekubitusa može se spriječiti. Samo 5% takvih rana ima medicinsku pozadinu (npr. terminalna faza bolesti, teška sepsa), što znači da je 95% nastalih rana posljedica nedostatka pravilne preventivne rutine / njege!

To naglašava veliku važnost edukacije, rane procjene rizika i primjene svih dostupnih preventivnih mjera.