U ovom ćemo Vam tekstu pokušati srušiti mitove i razjasniti najčešće neistine koje ćete o dojenju zasigurno čuti od svojih rođaka, prijatelja, liječnika, i mnogih drugih koje možda niste ni pitali za savjet. Dojenje je nešto o čemu mnogi smatraju da znaju sve, ali rijetki su se zaista educirali. Informirajte se o dojenju već u trudnoći na Internetu (www.roda.hr, www.lalecheleague.org), knjigama, kvalitetnim brošurama. Pripremite za sebe odgovore na ovakve i slične komentare kakvima će Vas obasipati. Za Vaš je uspjeh u dojenju važno znati što je istina, a što samo mit.


Mit 1: Nemam mlijeka pa nisam mogla dojiti!

FIZIOLOŠKI GOTOVO NEMOGUĆE! Koliko žena uistinu ne može dojiti, uopće se ne zna, jer je ovo izuzetno rijetka pojava. Zdrava žena koja je rodila zdravo dijete sigurno može dojiti. Da bi dojenje uspjelo, treba se educirati još u trudnoći, prakticirati slobodno dojenje, paziti na pravilan položaj djeteta na dojci, opustiti se i ne obazirati se na pritiske okoline.


Mit 2: Djetetu treba davati vodu da ne bi dehidriralo, a djetetu koje ima grčeve treba davati čaj od komorača.

VELIKA NEISTINA! Ukoliko je dijete dojeno na zahtjev, dodatne tekućine, kao što su voda, sokovi ili mliječne formule, nepotrebne su, čak i za vrijeme vrućina. Majčino se mlijeko mijenja u sastavu od početka do kraja podoja, te dijete na početku podoja uvijek dobije vodenasto mlijeko koje služi utaživanju žeđi.

Često se savjetuje davati djetetu biljne čajeve, naročito za smirenje, a savjetuju se količine koje bi ozbiljno mogle omesti dojenje. Važno je da se zna kako su biljke hrana koja nije preporučljiva za djecu ispod šest mjeseci života, a nakon šestog mjeseca, ako ih se odluči davati djetetu, to treba raditi s oprezom.


Mit 3: Uvijek se morate izdojiti "do kraja" nakon podoja. Količina izdojenoga mlijeka govori koliko mlijeka imate.

NEISTINA!!! Ako se izdajate do kraja nakon podoja, šaljete svome tijelu krive signale o tome koliko mlijeka treba proizvesti, riskirate preveliku proizvodnju koja može dovesti do zastoja mlijeka i mastitisa. Količina izdojenoga mlijeka ne govori ništa o Vašoj proizvodnji. Ne postoji pumpica koja je jednako učinkovita kao dijete, a količina izdojenoga mlijeka jako ovisi i o Vašem nivou stresa.


Mit 4: Ako imate temperaturu, ne smijete dojiti! Ne smijete dojiti ako uzimate lijekove!

NEISTINA! Ako ste prehlađeni i imate temperaturu, infekciju ste prenijeli na dijete znatno prije nego su Vam se javili ikakvi simptomi bolesti. Također, dojenjem ste zaštitili dijete od te iste prehlade. Ne morate snižavati temperaturu da biste mogli dojiti, dijete se sigurno neće opeći Vašim mlijekom. Kada ste prisiljeni uzimati lijekove, naglasite liječniku da dojite. On Vam MORA naći lijek kompatibilan s dojenjem. Situacije kada takvi lijekovi ne postoje izuzetno su rijetke.


Mit 5: Kada dojite, morate paziti što jedete.

NEISTINA! Mama koja doji treba jesti umjereno sve. Ne treba ništa izbjegavati niti treba jesti neku posebnu hranu. Ako pijete puno mlijeka da bi Vam se, po narodnom običaju, stvorilo više mlijeka, možete samo izazvati kolike i alergije kod Vaše bebe. Ne morate izbjegavati ni češnjak, začine, kupus, grah... Što Vam se jede – jedite! Ali umjereno. Situacije kada se bebin nemir, kolike ili plinovi mogu vezati uz određenu hranu, izuzetno su rijetke. Jedini način da se zaista uvjerite da je to tako je da opet pojedete tu istu hranu i pratite bebine reakcije.


Mit 6: Popijte pivo, ono potiče proizvodnju mlijeka.

NEISTINA! Pivo je alkohol i preko Vašega mlijeka direktno prelazi na dijete.


Mit 7: Žene s malim dojkama imaju manje mlijeka nego one s velikim.

GLUPOST! Nije veličina dojki ta koja proizvodi mlijeko već se mlijeko stvara po zakonu ponude i potražnje - koliko dijete siše, toliko će se mlijeka stvoriti.


Mit 8: Izgubila sam mlijeko zbog stresa.

NEMOGUĆE! Nestajanje mlijeka je proces, a ne događaj. Oksitocin, hormon koji potiče lučenje mlijeka, osjetljiv je na stres. Zato se majkama može činiti da nemaju mlijeka a, zapravo, imaju samo problem s refleksom otpuštanja mlijeka. Prolaktin, hormon zaslužan za stvaranje mlijeka, pojačano se luči kada smo pod stresom. Priroda je na ovaj način odlučila očuvati dojenje zbog evolucijske važnosti, tako da ga se, unatoč stresu, održi. Mlijeko nikako ne
može odjednom nestati.


Mit 9: Žene s ravnim ili uvučenim bradavicama ne mogu dojiti.

NEISTINA! Dijete ne doji bradavica nego dojka. Budite strpljivi u prvim danima, kada se dijete uči prihvatiti dojku i bradavica će se izvući. Odbijte šeširiće ako Vam ih ponude kao rješenje problema uvučenih bradavica. Oni vode k neučinkovitijim podojima, nedovoljnom dobivanju na težini i teže će Vam biti navići dijete na dojku nakon njih.


Mit 10: Ako ostanete trudni, morate prestati s dojenjem!

NEISTINA! Ako želite dojiti i nemate problema u trudnoći, možete nastaviti s dojenjem. Liječniku se to vjerojatno neće svidjeti, ali budite sigurni da ne postoji niti jedna jedina studija prema kojoj je dojenje majke u trudnoći negativno utjecalo na nerođenu bebu. Jedite kako treba i odmarajte se kad god
možete.


Mit 11: Dojiti blizance ili više djece je preteško.

NEISTINA! Dojiti blizance je lakše nego ih hraniti na bočicu, ako je dojenje uspješno. Mnoge su majke uspješno isključivo dojile blizance, pa čak i trojke. Istina je da je naporno, ali s blizancima je teže bez obzira na koji su način hranjeni.


Mit 12: Dojene bebe moraju uzimati željezo.

NETOČNO! Rezerve željeza u mlijeku sasvim su dovoljne do djetetovih 6 mjeseci života, nakon toga se počinje s nadohranom tako da dovoljne količine željeza možete unijeti prehranom.


Mit 13: Ne smijem se kupati u moru/rijeci dok dojim.

NETOČNO! Smijete se kupati, mlijeka Vam sigurno neće nestati. To je fiziološki nemoguće.


Mit 14: Dojiti dijete do 3. ili 4. godine života je nenormalno, loše za dijete, previše ga vezuje za majku, a kod dječaka stvara Edipov kompleks.

NEISTINA! Dojiti 2-4 godine u svim je kulturama bilo normalna pojava. Tek se u zadnjih 100 godina o dojenju počelo pričati kao o nečemu što bi trebalo
vremenski ograničavati, a za to su najveći krivci proizvođači dječje hrane i njihove reklame. Djeca koja su dugo dojena imaju tendenciju da su samostalnija
od vršnjaka koji nisu dojeni.


Mit 15: Liječnici, posebno pedijatri, znaju mnogo o dojenju.

NAŽALOST, NETOČNO! Naravno da postoje iznimke, ali ono što su o dojenju naučili na fakultetu, najčešće je netočno i zastarjelo. Uz to, malo njih je naučilo nešto o praktičnim rješenjima problema koji se javljaju u dojenju. Osim toga, većina informacija koje su o prehrani novorođenčadi dobili nakon školovanja, došla je od strane proizvođača dječje hrane.


Mit 16: Dijete treba naučiti piti na bočicu. Stoga je treba uvesti dok za to nije prekasno.

NEISTINA!! Ne postoji razlog zašto bi dojeno dijete trebalo naučiti piti na bočicu. Dohrana (koja ne mora početi prije navršenih 6 mjeseci života) započinje
žličicom, a tada bi postupno trebalo dijete naučiti na pijenje iz čaše. Davanje bočice može dovesti do konfuzije bradavice, a posve je nepotrebno. Mnoga su
djeca sretno odrasla nikada ne upoznavši bočicu.


Mit 17: Dojenje je krivo za sve.

ISTINA! Obitelj, liječnici, prijatelji i bakice s placa krivit će dojenje za: Vaš umor, nervozu, mršavost, debljinu, anemiju, probleme u braku jer očito zbog
dojenja zapostavljate muža. Dojenje je, naravno krivo i za negativan trend na svjetskim burzama i građevinske radove u jeku turističke sezone. Što se prije naučite ne čuti ovakve komentare, život će Vam biti lakši. Budite ponosni što dojite svoje dijete!


Što treba zapamtiti

  • Majčino mlijeko je potpuna i savršena hrana za dojenčad.
  • Majčino mlijeko štiti dojenčad od infekcija i bolesti.
  • Bebe koje su dojene imaju razvijeniji vid i govor.
  • Majčino mlijeko je besplatno.
  • Dojenjem se štiti okoliš.
Izvor: Udruga Roda

Bambolina

Zagreb
Trnjanska 59a
Tel.: (01) 63 14 449,
(01) 63 14 443
Fax: (01) 63 14 447

Radno vrijeme:
pon-pet: 9.00 do 18.00 h
subotom: 9.00 do 14.00 h

aero-fitness-bebe